Utjecaj religijskog statusa i kvalitete života na konzumaciju alkohola među studentskom populacijom Sveučilišta u Tuzli

Abstract

Uvod: Alkoholizam je jedan od gorućih problema suvremene civilizacije, a samim time ističe

se i kao problem među studentskom populacijom. Kvaliteta života danas se najčešće procjenjuje

u fizičkom, duhovnom, materijalnom i okolišnom blagostanju. Religioznost je oduvijek

bila dio sustava vrijednosti u ljudskom životu.

Cilj rada: Istražiti alkoholni status, zadovoljstvo kvalitetom života i religioznost studenata Sveučilišta

u Tuzli. Na osnovi navedenih elemenata, ocijeniti postoji li korelacija između stupnja

konzumacije alkohola, kvalitete života i religijskog statusa studenata.

Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno tijekom 2010. godine među studentima treće i

četvrte godine većine fakulteta tuzlanskog sveučilišta. Korištena su 2 upitnika: WHOQOLBREF

upitnik o kvaliteti života WHO i Upitnik za ispitivanje religioznosti (prilagođen za

Federaciju BiH na osnovi upitnika iz: Martin Rieger, Karin Bawidamann, Matthias Jager,

Religionsmonitor, 2008, Bertelsmann Stiftung, Gutersloh, 2008), uz dodatak i pitanja o alkoholnom

statusu. Za obradu podataka korišteni su Kruskall-Wallisov i ANOVA test sa statističkom

značajnošću među varijablama p < 0.05.

Rezultati: Testirano je 526 ispitanika, od kojih 41 % muškaraca, a 59 % žena. Alkohol svakodnevno

konzumira 0.8 %, par puta tjedno 5.4 %, par puta mjesečno 20.9 %, rijetko 35.2

% i nikada 37.7 % ispitane studentske populacije. Ukupna kvaliteta života kroz domene

psihičkog i fizičkog zdravlja i domenu okoline u odnosu na različite stupnjeve konzumacije

alkohola nije pokazala statističku značajnost za razliku od domene socijalnih odnosa, gdje

postoji statistička značajnost na razini p < 0.005. Različite navike konzumiranja alkohola i

sve domene religijskog statusa (ideologijska, iskustvena, ritualna, intelektualna i posljedična

domena) pokazale su visoku značajnu statističku razliku na razini p < 0.0001.