Raskorak makedonskog obrazovnog sustava i svjetskih obrazovnih tendencija s obzirom na (bio)etičku edukaciju

Abstract

Suglasno s onim što bioetika, prema "službenoj definiciji", predstavlja: "… sustavno proučavanje

moralnih dimenzija – uključujući moralne poglede, odluke, ponašanje i djelovanje – u

sklopu znanosti o životu i zdravstvene skrbi, koje se pritom služi različitim etičkim metodologijama

u interdisciplinarnom okruženju", a još više, kako kaže Otfried Höffe u svome

Leksikonu etike, "bioetika (...) se razumijeva kao interdisciplinarno zasnovana znanost o preživljavanju,

koja prvenstveno želi izgraditi mostove između duhovnih i prirodnih znanosti..."

- sasvim je jasno: bioetika nam je više no potrebna u suočavanju i razrješenju tekućih problema

indolentnog odnosa čovječanstva, posebice zlorabe rezultata biotehnološke revolucije!

Time možda i možemo tvrditi da ćemo se popeti na onaj most k budućnosti!?

U kontekstu toga, bioetika se može razmatrati i upotrijebiti kao jedno od najmoćnijih i konstruktivnijih

sredstava rješavanja problema sveopćeg opstanka i preživljavanja, i to preko njenog

izučavanja u obrazovni sustav, jer sama jest efikasna baza kreiranja i podizanja nove forme

rigorozne ljudske svijesti i samosvijesti, što znači da je više nego nužno uvesti istu u proces

obrazovanja.

Dok svijet radi na pripremi najgorih mogućih scenarija vezanih uz klimatske promjene i ostale

čimbenika, istodobno čini sve da se bioetika, tj. bioetička edukacija, uključi i postane aktivni

dio spašavanja života i živoga. Što se događa na Balkanu? Osim časnih iznimaka i pokušaja u

Sloveniji, Hrvatskoj, djelomice Bosni i Srbiji, na jugu se stvari bitno ne mijenjaju!

Autorova intenciju u ovom članku jest predočiti što su i kako se (bio)etička pitanja i problemi

razmatraju u makedonskom obrazovnom sustavu, prije svega u osnovnom i srednjem obrazovanju

i, najbitnije, zašto je to tako, što želimo učiniti i kuda smo se zaputili?